Od čega zavisi kog pola će biti beba?

Od čega zavisi kog pola će biti beba?
Objavljeno: 16.02.2026.
Poslednje ažuriranje: 17.02.2026.

Autor:

Tamara Kaplarević

Master molekularni biolog i fiziolog


Gotovo svaka trudnoća, pa čak i njeno planiranje, bar u jednom momentu nosi sa sobom ono univerzalno pitanje koje mnogi postavljaju

 

 

Da li će biti dečak ili devojčica?

 

I dok neki žele da saznaju pol čim do začeća dođe, drugi biraju da to bude iznenađenje na dan porođaja.

 

Ali znate li od čega zaista zavisi kog pola će biti beba? Dok sa naučne strane danas može sa sigurnošću da se odgovori na ovo pitanje, interesovanje o brojnim pretpostavkama i metodama za trudnice koje se prenose s kolena na koleno i dalje je aktuelno i ne jenjava.

 

Kao master molekularni biolog i fiziolog, u ovom tekstu želim da objasnim šta nauka sa sigurnošću zna i šta tačno može da se “predvidi”, a šta služi samo kao zabava i nagađanje.

 

 

Kako se genetički određuje pol bebe?

 

Pol bebe se određuje u trenutku oplodnje, i to na veoma precizan i jasan biološki način.

 

Somatske ćelije ljudskog tela imaju 46 hromozoma, dok polne ćelije sadrže po 23. Njihovim spajanjem tokom oplodnje formira se embrion sa punim brojem hromozoma.

 

Kako pol bebe izgleda u praksi – uloga X i Y hromozoma

Jajna ćelija od majke Očev spermatozoid Kombinacija hromozoma Pol bebe
X X XX Devojčica
X Y XY Dečak

 

Majčina jajna ćelija uvek donosi X hromozom, tu nema izbora ni varijacija. Razlika nastaje u trenutku kada jajnu ćeliju oplodi spermatozoid:

 

  • ako spermatozoid nosi X hromozom, dete će biti ženskog pola

  • ako spermatozoid nosi Y hromozom, dete će biti muškog pola

 

Zato se u biologiji kaže da pol bebe zavisi isključivo od tate, to jest od toga koji očev spermatozoid prvi učestvuje u oplodnji, a ne od spoljašnjih faktora koji se često pominju u popularnim metodama.

 

 

Koliko “žive” spermatozoidi i jajne ćelije?

 

U ejakulatu se nalaze milioni spermatozoida, približno podjednako je onih koji nose X i onih koji nose Y hromozom. 

 

Koji će spermatozoid prvi da stigne do jajne ćelije zavisi od pokretljivosti, sredine u reproduktivnom traktu žene i, u velikoj meri - slučajnosti.

 

Važno je naglasiti i to da u biologiji, slučajnost nije greška sistema, već njegov sastavni deo.

 

Da bismo bolje razumeli kako dolazi do začeća i zašto je pol bebe pitanje slučajnosti, a ne proračuna, važno je da saznamo i koliko dugo polne ćelije uopšte mogu da prežive.

 

Nakon ejakulacije, spermatozoidi ne propadaju odmah. U povoljnim uslovima ženskog reproduktivnog trakta, naročito oko ovulacije, spermatozoidi mogu da prežive od 3 do 5 dana, a u nekim slučajevima i nešto duže. 

 

To znači da i odnos koji se desio nekoliko dana pre ovulacije može da dovede do trudnoće.

 

S druge strane, jajna ćelija ima znatno kraći “životni vek“. Nakon ovulacije, ona ostaje sposobna za oplodnju oko 12 do 24 sata. Ukoliko u tom periodu ne dođe do oplodnje, jajna ćelija propada i začeće više nije moguće u tom ciklusu.

 

U naučnoj literaturi i na raznim internet stranicama, postoje hipoteze da spermatozoidi koji nose X hromozom mogu u proseku da prežive nešto duže, dok spermatozoidi sa Y hromozomom mogu da budu nešto brži, te se odnos planira u skladu sa tim, kao “garancija” za određeni pol deteta, 

 

Međutim, savremena istraživanja pokazuju da su ove razlike između dužine života i brzine spermatozoida koji nose X i Y gen male i da u realnim uslovima ženskog reproduktivnog trakta nemaju značajnu statističku vrednost. Zbog toga se ove teorije ne smatraju pouzdanim osnovom za planiranje ili predviđanje pola bebe.

 

 

Zašto je sve ovo važno za razumevanje pola bebe?

 

Kao što smo pomenuli, često se mogu čuti tvrdnje da pol bebe može  da se “isplanira“ u odnosu na dan ovulacije – na primer da raniji ili kasniji odnosi favorizuju X ili Y spermatozoide. 

 

Iako u teoriji to sve zvuči tako lepo, u praksi zapavo biologija ne funkcioniše tako jednostavno.

 

U reproduktivnom traktu žene se istovremeno mogu nalaziti spermatozoidi koji nose X i oni koji nose Y hromozom, i to tokom više dana. Koji će spermatozoid na kraju uspeti u oplodi jajnu ćeliju zavisi od:

 

  • njihove trenutne pokretljivosti

  • uslova u cervikalnoj sluzi

  • mikrosredine u jajovodu

  • i velikim delom – slučajnosti

 

Drugim rečima, nije presudan dan odnosa, već trenutak susreta jajne ćelije i jednog konkretnog spermatozoida.

 

 

Jednojajčani blizanci – da li su uvek istog pola?

 

Jednojajčani blizanci nastaju iz jedne oplođene jajne ćelije koja se u ranoj fazi razvoja podeli na dva embriona. 

 

Pošto potiču iz istog zigota, oni imaju identičan genetski materijal, uključujući i polne hromozome.

 

Jednojajčani i dvojajčani blizanci

 

Tip blizanaca Kako nastaju Genetički materijal Pol blizanaca
Jednojajčani blizanci Jedna jajna ćelija + jedan spermatozoid, embrion se kasnije deli Potpuno identičan Uvek istog pola (oba XX ili oba XY)
Dvojajčani blizanci Dve jajne ćelije + dva različita spermatozoida Različit Mogu biti istog ili različitog pola

 

 

Dakle, kod jednojajčanih blizanaca, pol je određen već u trenutku oplodnje jedne jajne ćelije. Pošto se embrion kasnije podeli, oba deteta nose istu kombinaciju hromozoma, pa samim tim i isti pol.

 

Kod dvojajčanih blizanaca, svaka jajna ćelija se oplodi zasebno. To znači da jedan spermatozoid može da donese X hromozom, a drugi Y – zbog čega blizanci mogu da budu dečak i devojčica, dve devojčice ili dva dečaka.

 

Napomena: Ponekad roditelji čuju da “ni kod jednojajčanih blizanaca pol nije uvek isti“. U praksi, to su izuzetno retki medicinski izuzeci povezani sa poremećajima polnog razvoja, a ne pravilo. Sa stanovišta genetike i embriologije – jednojajčani blizanci jesu istog genetičkog pola.

 

Bebe blizanci

 

 

Kada medicina pouzdano zna pol bebe?

 

Svi smo bar jednom čuli kako je pre nekoliko decenija postojalo samo nekoliko rutinskih pregleda tokom trudnoće, bez ultrazvuka i dodatnih analiza, dok se, neretko, pol otkrivao tokom samog porođaja.

 

Danas, savremena medicina omogućava pouzdano utvrđivanje pola:

 

  • ultrazvukom tokom drugog trimestra

  • neinvazivnim prenatalnim testovima (NIPT)

  • genetičkom analizom u okviru vantelesne oplodnje, ali isključivo iz medicinskih razloga

 

Napomena: U savremenoj medicini pol bebe može se pouzdano utvrditi tokom trudnoće, ali se medicinske procedure ne koriste za izbor pola iz ličnih razloga. Takve intervencije dozvoljene su samo kada postoji opravdan medicinski razlog, najčešće radi sprečavanja ozbiljnih naslednih bolesti

 

 

Da li ishrana, položaj u toku odnosa ili Mesec utiču na pol deteta?

 

Tvrdnje da određena ishrana, položaj tokom odnosa, pH sredine ili faze Meseca utiču na pol bebe često se ponavljaju, ali nisu potvrđene naučnim istraživanjima.

 

One ne odgovaraju načinu na koji funkcioniše genetika i embriologija i ne mogu da promene osnovnu hromozomsku kombinaciju koja je nastala u trenutku oplodnje i važno je da naglasimo da ne postoji naučno potvrđena metoda za precizno predviđanje pola pre začeća.

 

Razlog je jednostavan - nijedan kalendar, formula ili aplikacija ne može da zna koji polni hromozom nosi spermatozoid koja će učestvovati u oplodnji. Bez te informacije, svako “računanje“ ostaje na nivou pretpostavke.

 

Razni kalkulatori za određivanje pola bebe obično koriste podatke poput datuma menstruacije, vremena začeća ili starosti roditelja. Iako deluju precizno, oni se ne zasnivaju na stvarnim genetičkim mehanizmima. S druge strane, kalendar trudnoće je odličan i nezamenljiv saveznik ukoliko želite da pratite razvoj bebe i saznate šta da očekujete iz nedelje u nedelju - od začeća do porođaja.

 

Slično kalkulatorima za određivanje pola, važi i za kineski kalendar za pol bebe. Njegova dugovečnost i popularnost više govore o ljudskoj potrebi da unapred zna i planira, nego o njegovoj tačnosti. Naučne analize većeg broja trudnoća pokazale su da je njegova uspešnost na nivou slučajnog pogađanja.

 

Takve metode mogu da budu zabavne i deo porodičnih i prijateljskih razgovora i nagađanja, ali ne predstavljaju pouzdan izvor.

 

Dakle, pol bebe nije rezultat tehnike, ishrane ili proračuna, već prirodne genetičke raspodele koja se dešava izvan naše kontrole. 

 

Razumevanje tog procesa pomaže roditeljima da se oslobode pritiska i osećaja da “nešto moraju da urade kako bi uticali na ishod“.

 

Nauka nam pomaže da saznamo kako priroda funkcioniše, a samim tim i da lakše prihvatamo ono što ne možemo da biramo.  I što je najbitnije, da sa neizmernom radošču isčekujemo prinovu nakon magične dve crtice na pozitivnom testu za trudnoću, bilo da smo “planirali” dečaka ili devojčicu.

Tamara Kaplarević

Tamara Kaplarević

Master molekularni biolog i fiziolog

Student specijalističkih akademskih studija farmacije


PROIZVOD JE DODAT U KORPU
Image of product added to cart