Koju ulogu ima placenta i zašto je bitna za bebu?

Koju ulogu ima placenta i zašto je bitna za bebu?
Objavljeno: 24.07.2026.
Poslednje ažuriranje: 29.07.2026.

Autor:

Tamara Kaplarević

Master molekularni biolog i fiziolog


Placenta je privremeni organ koji se razvija isključivo tokom trudnoće i predstavlja vezu između organizma majke i bebe.

 

 

 

Iako postoji samo devet meseci, njena uloga je izuzetno složena i nezamenljiva. Ona nije samo „put“ kojim beba dobija hranljive materije, već organ koji omogućava razmenu kiseonika i nutrijenata, uklanja produkte metabolizma, proizvodi hormone neophodne za održavanje trudnoće i učestvuje u zaštiti fetusa tokom njegovog razvoja.

 

Iz ugla molekularne biologije, placenta je visoko specijalizovan organ koji precizno reguliše komunikaciju između organizma majke i bebe. Zahvaljujući brojnim ćelijama, receptorima i transportnim proteinima, ona omogućava da do fetusa stignu supstance neophodne za rast i razvoj, dok istovremeno ograničava prolazak mnogih potencijalno štetnih materija.

 

 

Kako placenta snabdeva bebu kiseonikom i hranljivim materijama?

 

Dok se nalazi u materici, beba ne diše plućima niti samostalno uzima hranu. Sve što joj je potrebno za razvoj dolazi preko placente.

Kroz ovaj organ do bebe stižu:

 

  • kiseonik 

  • glukoza

  • aminokiseline 

  • masne kiseline 

  • vitamini 

  • minerali i drugi važni nutrijenti 

 

Istovremeno, ugljen-dioksid i otpadni produkti metabolizma vraćaju se preko placente u krvotok majke, gde se dalje eliminišu putem pluća i bubrega.

 

Na taj način placenta omogućava neprekidnu razmenu materija koja je neophodna za normalan rast i razvoj fetusa.

 

 

Placenta nije običan filter

 

Često se kaže da placenta funkcioniše kao filter između majke i bebe. Iako ovo poređenje može da pomogne da se njena uloga lakše razume, ono nije potpuno tačno.

 

Placenta nije pasivna prepreka, već veoma aktivan organ koji kontroliše prolazak različitih molekula. U njenim ćelijama nalaze se brojni specijalizovani transportni proteini i receptori koji određuju koje će supstance preći do bebe i u kojoj količini.

 

Zanimljivo je da, iako krv majke i bebe dolazi u veoma blizak kontakt unutar placente, ona se u normalnim okolnostima ne meša. Između njih postoji tanka placentalna membrana preko koje se odvija razmena kiseonika, hranljivih materija, antitela i drugih molekula pomoću precizno regulisanih bioloških mehanizama.

 

Na primer, glukoza prelazi pomoću posebnih GLUT transportera, dok se aminokiseline prenose preko specifičnih transportnih sistema koji obezbeđuju dovoljno gradivnog materijala za razvoj tkiva, mišića i organa fetusa.

 

Ovakva precizna regulacija omogućava da beba dobije ono što joj je potrebno za razvoj u svakoj fazi trudnoće.

 

 

Placenta proizvodi hormone važne za trudnoću

 

Pored razmene materija, placenta predstavlja i važnu endokrinu žlezdu. Tokom trudnoće proizvodi više hormona koji omogućavaju njen normalan tok i razvoj bebe.

 

Najvažniji među njima su:

 

  • humani horionski gonadotropin (hCG) 

  • progesteron 

  • estrogeni

  • humani placentarni laktogen (hPL) 

 

Ovi hormoni pomažu održavanje trudnoće, učestvuju u razvoju posteljice i pripremaju organizam majke za dojenje nakon porođaja.

 

 

Da li placenta štiti bebu?

 

Placenta predstavlja jednu od najvažnijih zaštitnih barijera tokom trudnoće, ali nije potpuno nepropusna.

 

Mnogi mikroorganizmi ne mogu da prođu kroz placentu, dok određeni virusi, pojedini lekovi, alkohol, nikotin i neke druge supstance mogu dospeti do bebe. Upravo zbog toga je tokom trudnoće važno pridržavati se saveta lekara kada je reč o upotrebi lekova i izbegavati izlaganje štetnim materijama.

 

Sa druge strane, placenta omogućava i prenos majčinih IgG antitela. Ova antitela prelaze u organizam bebe uglavnom tokom poslednjeg trimestra trudnoće i pružaju joj privremenu zaštitu od pojedinih infekcija u prvim mesecima života, dok njen sopstveni imunski sistem još sazreva.

 

 

Zašto je zdrava placenta važna za razvoj bebe?

 

Pravilno funkcionisanje placente direktno utiče na rast i razvoj fetusa.

 

Ako je njena funkcija narušena, može da dođe do smanjenog dopremanja kiseonika ili hranljivih materija, što povećava rizik od usporenog rasta bebe u materici i drugih komplikacija u trudnoći. Zbog toga se tokom redovnih prenatalnih pregleda ultrazvukom prati položaj, izgled i funkcija placente.

 

Ako vas zanimaju testovi u trudnoći detalje možete da pročitate u našem blogu prenatalni genetički testovi u trudnoći, šta su i kako se rade?

 

Pravovremeno otkrivanje eventualnih promena omogućava lekarima da pažljivo prate trudnoću i, kada je potrebno, preduzmu odgovarajuće mere.

 

Placenta je mnogo više od organa koji povezuje majku i bebu. Ona omogućava razmenu kiseonika i hranljivih materija, uklanja produkte metabolizma, proizvodi hormone neophodne za održavanje trudnoće i predstavlja važnu zaštitnu barijeru tokom razvoja fetusa.

 

Iz ugla molekularne biologije, placenta je jedan od najsloženijih privremenih organa u ljudskom organizmu. Njena precizno regulisana funkcija omogućava da beba tokom trudnoće dobije sve što joj je potrebno za pravilan rast i razvoj, zbog čega je očuvanje zdravlja placente od ključnog značaja za zdravu trudnoću i dobrobit buduće bebe.

Tamara Kaplarević

Tamara Kaplarević

Master molekularni biolog i fiziolog

Student specijalističkih akademskih studija farmacije


PROIZVOD JE DODAT U KORPU
Image of product added to cart