Autor:
Tamara Kaplarević
Master molekularni biolog i fiziolog
Mnogi roditelji se iznenade kada dete nakon polaska u vrtić počne često da se razboljeva.
Curenje nosa, kašalj, povišena temperatura i druge respiratorne infekcije mogu da deluju zabrinjavajuće, posebno ako se ponavljaju iz meseca u mesec.
Ipak, u većini slučajeva ovakve infekcije predstavljaju očekivan deo sazrevanja imunskog sistema. Upravo kroz kontakt sa različitim virusima i bakterijama organizam deteta uči kako da ih prepozna i efikasnije se odbrani pri narednom susretu.
Kako nastaje imunitet?
Imunski sistem predstavlja složenu mrežu ćelija, molekula i organa koji zajedno štite organizam od infekcija.
Dete se ne rađa sa potpuno razvijenim imunitetom. Tokom trudnoće od majke dobija određenu količinu zaštitnih antitela (IgG), koja mu pružaju privremenu zaštitu tokom prvih meseci života. Nakon rođenja, njegov imunski sistem postepeno sazreva i počinje samostalno da razvija odbrambene mehanizme.
Svaki novi kontakt sa mikroorganizmima predstavlja priliku da imunski sistem „uči“ i razvija dugotrajniju zaštitu.
Zašto su deca u vrtiću češće bolesna?
Polazak u vrtić znači svakodnevni kontakt sa velikim brojem dece, a samim tim i sa mnogo različitih virusa i bakterija.
Mala deca još uvek nisu razvila imunološku memoriju za većinu uzročnika respiratornih infekcija. Zbog toga se infekcije u ovom periodu javljaju znatno češće nego kod starije dece ili odraslih.
Stručna literatura navodi da je sasvim uobičajeno da dete predškolskog uzrasta ima šest do osam respiratornih infekcija godišnje, a kod dece koja prvi put borave u kolektivu taj broj može da bude i nešto veći.
Da li česte prehlade znače slab imunitet?
Ne nužno. Česte virusne infekcije kod deteta koje normalno raste i razvija se najčešće ne predstavljaju znak oslabljenog imuniteta.
Naprotiv, u velikom broju slučajeva one su deo procesa sazrevanja imunskog sistema. Vremenom organizam stvara sve efikasniji odgovor na mikroorganizme sa kojima se već susreo, pa se učestalost infekcija kod većine dece postepeno smanjuje.
Naravno, ukoliko dete ima neuobičajeno teške, dugotrajne ili veoma učestale infekcije, potrebno je razgovarati sa pedijatrom koji će proceniti da li su potrebna dodatna ispitivanja.
Šta se zapravo dešava u organizmu tokom infekcije?
Kada virus ili bakterija dospeju u organizam, aktiviraju se brojne ćelije imunskog sistema koje prepoznaju uzročnika i pokreću odbrambenu reakciju.
Na molekularnom nivou, svaka infekcija predstavlja svojevrsnu „obuku“ imunskog sistema. Aktiviraju se B i T limfociti - specijalizovane ćelije koje prepoznaju strane mikroorganizme. Deo njih se nakon infekcije pretvara u memorijske ćelije koje „pamte“ uzročnika, pa organizam pri sledećem susretu može da reaguje brže i efikasnije.
Upravo zahvaljujući ovoj imunološkoj memoriji većinu infekcija ne preležimo na isti način više puta.To je jedan od razloga zbog kojih su virusne infekcije mnogo češće u ranom detinjstvu nego u kasnijem životnom dobu.
Kako roditelji mogu da pomognu u jačanju imuniteta?
Iako ne postoji način da se dete potpuno zaštiti od svih infekcija, postoje navike koje doprinose normalnom funkcionisanju imunskog sistema:
-
raznovrsna i uravnotežena ishrana
-
dovoljno sna
-
svakodnevna fizička aktivnost i boravak na svežem vazduhu
-
redovna higijena ruku
-
izbegavanje izlaganja duvanskom dimu
-
redovni preventivni pregledi kod pedijatra

Važno je da imate na umu da većina preparata koji se reklamiraju za „jačanje imuniteta“ nema dovoljno kvalitetnih naučnih dokaza koji potvrđuju da mogu da spreče uobičajene virusne infekcije kod zdrave dece. Zbog toga je najbolje da se oslonite se na zdrave životne navike i preporuke pedijatra.
Kada se obratiti lekaru?
Iako su prehlade u vrtićkom uzrastu očekivane, postoje situacije kada je neophodno potražiti savet lekara. To uključuje visoku temperaturu koja dugo traje, otežano disanje, izraženu malaksalost, znake dehidratacije ili kada se simptomi pogoršavaju umesto da se postepeno povlače.
Takođe, ukoliko dete ima veoma česte, ili neuobičajeno teške infekcije, pedijatar može daproceni da li postoji potreba za dodatnim ispitivanjem funkcije imunskog sistema.
Česte prehlade nakon polaska u vrtić uglavnom predstavljaju normalan deo odrastanja i razvoja imunskog sistema. Svaki susret sa novim mikroorganizmima doprinosi stvaranju imunološke memorije, uz pomoć koje organizam vremenom postaje efikasniji u odbrani od infekcija.
Zbog toga je, uz strpljenje, zdrave životne navike i redovne kontrole kod pedijatra, najvažnije da posmatrate celokupno zdravstveno stanje deteta, a ne samo broj prehlada koje je preležalo.
Tamara Kaplarević
Master molekularni biolog i fiziolog
Student specijalističkih akademskih studija farmacije
